Izveštaj o broju pozitivnih Covid-19 od 10. februara

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA COVID-19 BOLESTI U VALjEVU NA DAN 10.02.2021.godine

ZBOG VANREDNE EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE OD COVID-19 OBOLjENjA, U GRADU JE OD 07.07.2020. VANREDNA SITUACIJA I SPROVODE SE MERE KRIZNOG ŠTABA , VLADE RS I GRADSKOG ŠTABA ZA VANREDNE SITUACIJE VALjEVA.

DESETOG FEBRUARA počinje revakcinacija protiv COVID –19 u DZ Valjevo – izdvojeni punkt u hotelu GRAND. Vreme za revakcinu po telefonskom ili elektronskom obaveštenju e uprave.

DEVETOG FEBRUARA

24 – laboratorijski potvrđena novoobolela.

4271 –na kućnom lečenjnju i bolnici.

1 – umrlo.

6 – izlečeno.

243 – pregleda u COVID ambulanti DZ.

71 – pregled u COVID ambulanti OB Valjevo (broj povećan zbog RO snimanja po uputu iz DZ).

5– prijema na hospitalizaciju.

85 obolelih na hospitalizaciji u COVID delu OB Valjevo.

8-na respiratoru .

129– testirana(110 -DZ, 1– Bolnica i 18–ZZJZ Valjevo) .

2 – zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u kućnom karantinu.

45 –zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u kućnoj izolaciji-lečenju.

Na teritoriji Okruga 09.02.2021. godine u svim opštinama i Valjevu je 35 laboratorijski potvrđenih novoobolelih. U Ljigu bez novoobolelih. U Mionici, Osečini i Lajkovcu po 2 i u Ubu 5 laboratorijski potvrđenih novoobolelih.

Podaci – izveštaji ZZJZ u 13 časova , DZ i OB Valjevo u 21 čas dana 09.02.2021.

Sl.1. Prikaz broja novoobolelih u 2021.godini po danima.Broj novoobolelih se održava između 20-30. Broj novoobolelih u zdravstvenim ustanovama u kućnom karantinu i lečenju se smanjuje.

Sl.2.Ukupan broj obolelih od 01.01-09.02.2021. godine raste brže od broja izlečenih.

UKUPAN BROJ LABORATORIJSKI POTVRĐENIH OBOLELIH U VALjEVU OD POČETKA EPIDEMIJE JE 7916. UMRLO 165 OD SVIH UZROKA.

–U prvom talasu epidemije je obolelo 199 i umrlo 19 obolelih.

–U drugom talasu epidemije od 17.06.2020. do 08.10. je obolelo 995 i umrlo 13 obolelih.

-U trećem talasu od 08.10.2020. do danas je obolelo 6670 osobe, izlečeno 2366 i umrlo 133 ( od svih uzroka).

Oboleli su svih starosnih grupa sa različitih gradskih i seoskih područja, đaci, trudnice, zaposleni (u prometu, uslugama, javnim službama, zdravstvu,školama, obdaništima…) nezaposleni, penzioneri i osobe iz kućnog karantina,što ukazuje na široku lokalnu transmisiju u radnoj i životnoj sredini u zatvorenom i otvorenom prostoru i na ne sprovođenje mera .

Početak imunizacije i smanjenje broja novoobolelih i obolelih na hospitalizaciji sa teškom kliničkom slikom zahtevaju da i dalje SVAKI POJEDINAC poštuje i sprovodi predložene i naložene mere na otvorenom i zatvorenom prostoru, jer epidemija još traje.

1. Vakcinacija stanovništva u toku – vakcinalni punkt -HOTEL GRAND. Vakcinacija se sprovodi kod osoba uzrasta od 18 godina starosti, naročito za medicinsko osoblje i lica koja su u bliskom kontaktu sa virusom.

Primenjuju se dve doze vakcine u razmaku od 2 do 4 nedelje sledećih vakcina Pfizer-BioNTech, Sputnik V, Sinopharm.

2.Na snazi Uredba o merama za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 „Službeni glasnik RS“, br. 151 od 15. decembra 2020, 152 od 18. decembra 2020, 153 od 21. decembra 2020, 156 od 25. decembra 2020, 158 od 29. decembra 2020, 1 od 11. januara 2021.

3.Kordinisani zajednički inspekcijski nadzor se nastavlja u skladu sa zaključkom Kriznog štaba.

PRILOZI :
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je na svom sajtu odgovore na najčešća pitanja u vezi sa vakcinacijom protiv korona virusa.
1.Preporuke za vakcinaciju protiv KOVID-19 bolesti za osobe sa multiplom sklerozom
Ažurirano 01.02.2021. godine
Nove vakcine protiv KOVID-19 bolesti se smatraju bezbednim za osobe sa multiplom sklerozom (MS), prema nedavno (januara 2021) iznetim stavovima eksperata Međunarodne federacije multiple skleroze i Društva multiple skleroze Velike Britanije.
Na osnovu dosadašnjih iskustava sa drugim vakcinama, ne očekuje se da će KOVID-19 vakcinacija dovesti do relapsa MS, biti opasna za osobe sa MS, uključujući i one koje se leče imunosupresivnim lekovima koji modifikuju prirodni tok bolesti (engl. disease modifying therapy, DMT). Izuzetak od ovoga bi mogle da budu samo osobe sa MS i teškim alergijama.
Shodno tome, nijedna od vakcina koje su dostupne u našoj zemlji (Pfizer-BioNTech, Sputnik V, Sinopharm ) nisu kontraindikovane za primenu kod osoba sa MS. Sve ove vakcine bezbedne su i za primenu kod osoba koje primaju bilo koju DMT.

Republička stručna komisija Ministarstva zdravlja Republike Srbije
Prof. dr Jelena Drulović, predsednik

• 2. Šta je vakcinacija?
Vakcinacija je jednostavna, bezbedna i efektivna mera koja sprečava da se osoba razboli ukoliko dođe u kontakt sa izazivačem bolesti protiv koje je vakcinisana. Vakcinacijom se stvara specifičan imunitet (zaštita) protiv određenog mikroorganizma koji uzrokuje zaraznu bolest.
Izvodi se unošenjem u organizam oslabljenih ili mrtvih uzročnika zarazne bolesti, njihovih delova, ili sintetisanih molekula koji su identični sa određenim strukturama samog mikroorganizma (antigenima). Drugim rečima, cilj vakcinacije je da se razvije otpornost na bolest, slična onoj koja se stiče nakon dolaska u kontakt sa njenim uzročnikom odnosno nakon prirodne infekcije.
Vakcine se najčešće daju u vidu injekcija, ali neke od njih se mogu dati na drugi način, na primer vakcina protiv dečje paralize daje se oralno (ukapavanjem u usta), a pojedine vakcine protiv gripa se daju nazalno (u obliku spreja).
• Zašto je vakcinacija važna?
Vakcinacija je bezbedan i efektivan način da se spreči bolest i sačuvaju životi. Danas su dostupne vakcine protiv više od 20 bolesti, kao što su pneumokokna bolest, difterija, tetanus, veliki kašalj, male boginje, hepatitis B, grip itd. Primenom vakcina protiv ovih zaraznih bolesti spašava se više od tri miliona života svake godine.
Kada se vakcinišemo, ne štitimo samo sebe već i osobe u svojoj neposrednoj okolini, koje iz različitih razloga nisu mogle da prime vakcinu.
• Šta vakcine sadrže?
Svi sastojci vakcine imaju važnu ulogu u obezbeđivanju bezbednosti i učinka vakcine. Osnovni sastojak svake vakcine je njena aktivna komponenta (oslabljeni mikroorganizmi ili njihovi delovi) koja nema sposobnost da izazove bolest, a ima sposobnost da stimuliše organizam da stvori zaštitna antitela odnosno imunitet.

Osim aktivnog sastojka neke vakcine sadrže i druge supstance kao što su aluminijum, formaldehid, živa, antibiotici. To su materije koje služe kao konzervansi, stabilizatori i adjuvansi. Konzervansi sprečavaju kontaminaciju vakcina bakterijama, što je od posebnog značaja kada su u pitanju višedozna pakovanja vakcina.
Stabilizatori obezbeđuju stabilnost vakcina prilikom čuvanja i transporta, a adjuvansi pojačavaju dejstvo antigena i omogućavaju adekvatan imunski odgovor. Ove supstance nalaze se u vakcinama u minimalnim količinama. Svi sastojci vakcine pojedinačno, kao i sama vakcina, provereni su u smislu bezbednosti za njihovu upotrebu.
• Šta su neželjeni događaji i neželjene reakcije nakon vakcinacije?
Neželjeni događaj nakon vakcinacije je događaj koji se dogodio nakon izvršene vakcinacije i ne mora biti povezan sa vakcinom. Dakle, radi se o vremenskoj povezanosti koja ne znači obavezno i uzročno-posledičnu vezu između vakcine i događaja, ali zahteva obavezno istraživanje.
Istraživanje se sprovodi u cilju utvrđivanja da li postoji povezanost između date vakcine i pojave neželjenog događaja. Ukoliko se utvrdi da ta povezanost postoji, neželjeni događaj se proglašava neželjenom reakcijom.
Rezultati velikog broj studija su pokazali da se za većinu neželjenih događaja (preko 90%) nakon istraživanja utvrdi da nisu povezani sa primenom vakcine.
• Kako vakcinacija štiti pojedinca i zajednicu?
Kada se vakcinišemo protiv određene zarazne bolesti ili ako preležimo određenu bolest stičemo individualni imunitet koji nas štiti od te bolesti. Isto tako postoji i imunitet kolektiva (kolektivni imunitet), koji se meri procentom osoba koje su imune u jednoj populaciji. Kao što individualni imunitet štiti osobu da se ne razboli, tako i kolektivni imunitet štiti kolektiv od epidemija.
Osobe koje su otporne predstavljaju barijeru za dalje širenje infekcije i tako štite i one osobe koje iz određenih razloga (trajnih kontraindikacija) ne mogu da se vakcinišu. Što je više ljudi vakcinisano, manja je mogućnost da uzročnik prelazi sa jedne na drugu osobu.

• Da li je vakcinacija bezbedna?
Vakcinacija je bezbedna. Neželjeni efekti koji se javljaju nakon imunizacije usled imunološkog odgovora organizma na vakcinu su obično blagi i kratkotrajni, kao što su bol na mestu uboda ili povišena temperatura. Neki ozbiljniji efekti nakon imunizacije su mogući, ali su izuzetno retki.
Svaka registrovana vakcina je ispitana kroz više faza pre nego što se odobri za upotrebu, a stalno se prati njen efekat i bezbednost nakon početka primene. Sistem nadzora nad neželjenim događajima nakon imunizacije je stvoren i osmišljen na način da se blagovremeno otkrije i ispita svaki potencijalni rizik za zdravlje koji može da bude povezan sa vakcinom.
Međutim, veoma je važno znati da je rizik od bolesti protiv koje se vakcina daje uvek neuporedivo veći nego rizik od neželjenog događaja nakon vakcinacije.
• Da li je vakcina protiv bolesti KOVID-19 bezbedna?
Vakcine koje su u rutinskoj upotrebi se primenjuju decenijama i milioni osoba ih primaju svake godine. Kao što je slučaj i sa drugim lekovima, svaka vakcina prolazi rigorozno ispitivanje kako bi se osigurala njena bezbednost pre nego što počne da se primenjuje.
Takođe svaki proizvođač ispunjava vrlo stroge kriterijume dobre proizvođačke prakse (GMP – Good Manufacturing Practice) koji uključuju sisteme kontrole kvaliteta i bezbednosti u procesu proizvodnje, kao i sisteme nadzora nad svim procesima.
Eksperimentalna vakcina se najpre ispituje na životinjama da se utvrdi njena bezbednost i mogućnost da spreči oboljenje. Zatim se sprovode klinička ispitivanja u tri faze:
• U prvoj fazi se vakcina daje malom broju dobrovoljaca sa ciljem da se utvrdi njena bezbednost kod ljudi, da se potvrdi njena sposobnost da stvori imunski odgovor i da se odredi prava doza.
• U drugoj fazi se vakcina daje grupi od nekoliko stotina dobrovoljaca kod kojih se intenzivno prate eventualni neželjeni efekti, zatim sposobnost stvaranja imunskog odgovora. U ovoj fazi se takođe prikupljaju podaci o uticaju na bolest protiv koje se vakcina daje, ali obično ti podaci nisu dovoljni da se stekne pravi uvid o efektu vakcine. Učesnici u ovoj fazi imaju iste karakteristike (kao što su uzrast i pol) kao što će imati osobe kojima će vakcina biti namenjena. U ovoj fazi neki volonteri primaju vakcinu, a neki ne (primaju tzv. placebo), što omogućava poređenje ovih grupa i zaključivanje o stvarnim efektima vakcine.
• U trećoj fazi vakcina se daje hiljadama volontera (obično se zahteva najmanje 30.000) od kojih neki primaju vakcinu, a neki placebo (kao i u drugoj fazi). Podaci iz obe grupe se upoređuju kako bi se videlo da li je vakcina bezbedna i efektivna protiv bolesti za koju je namenjena.

Kada rezultati kliničkih ispitivanja postanu dostupni, propisana je serija narednih koraka, uključujući potvrđivanje njene efektivnosti, bezbednosti i mogućnosti proizvodnje od strane nadležnih institucija pre nego što se vakcina uključi u nacionalni program imunizacije. U našoj zemlji Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS) sprovodi ovaj poslednji korak.
U Evropskoj uniji je to Evropska agencija za lekove i medicinska sredstva (EMA), u Sjedinjenim Američkim Državama Agencija za hranu i lekove (FDA), u Ruskoj federaciji Federalna služba za nadzor u zdravstvenoj zaštiti (Roszdravnadzor), u Kini Nacionalna uprava za medicinske proizvode (NMPA).
Nakon početka primene vakcine nastavlja se proces nadzora kako bi se otkrili eventualni neočekivani neželjeni efekti i dalje pratio učinak vakcine u rutinskoj upotrebi, odnosno utvrdilo na koji način se može postići najveći zaštitni efekat.
• Ko i kako kontroliše vakcine koje su u upotrebi u Republici Srbiji?
Proces proizvodnje vakcina je veoma složen i osetljiv postupak, koji prolazi kroz veliki broj testova i analiza. Svaka nova proizvedena serija vakcine prolazi stroge kontrole kvaliteta, kako od strane samog proizvođača, tako i od strane nezavisnih nacionalnih laboratorija, pre primene.
Ovakve stroge kontrole kvaliteta čine vakcine znatno bezbednijim u odnosu na sve druge lekove. Od ogromnog broja supstanci koje tokom života unosimo u organizam, vakcine su zasigurno najpažljivije ispitane i pod najstrožijim nadzorom praćene.
U našoj zemlji, Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) vrši registraciju vakcina i u saradnji sa Ministarstvom zdravlja izdaje dozvole za stavljanje vakcina u promet. Osim toga, ALIMS izdaje i sertifikate analize svake serije vakcine koja je u prometu, čime garantuje njihovu pouzdanost, bezbednost i kvalitet.

• Ko treba da primi vakcinu protiv bolesti KOVID-19, odnosno koje su prioritetne grupe za vakcinaciju?
Ciljne grupe i prioriteti se određuju na osnovu dostupne količine vakcina i definisanih ciljeva koje treba postići imunizacijom. Najvažniji ciljevi su smanjenje učestalosti obolevanja i umiranja grupa stanovništva u riziku, smanjenje učestalosti teških oblika bolesti, ograničenje širenja virusa u populaciji, kao i održavanje vitalnih funkcija društva.
Na nacionalnom nivou postoji Stručni komitet za imunizaciju čiji su članovi ugledni i nezavisni stručnjaci iz različitih oblasti medicine, koji je definisao prioritetne grupe za vakcinaciju protiv KOVID-19, sa napomenom da će se iste neprekidno razmatrati i revidirati shodno novim saznanjima o bolesti, epidemiološkoj situaciji, karakteristikama vakcina i drugim bitnim činjenicama za odlučivanje.
U celom svetu se vode neprekidne konsultacije na ovu temu i sprovode brojna istraživanja kako bi se na transparentan, etički opravdan i naučno zasnovan način definisale ciljne grupe i prioriteti.
Foto: EPA-EFE/Marko Đoković
• Da li vakcina protiv KOVID-19 ima neželjene efekte?
Kao i svaka druga vakcina i vakcina protiv KOVID-19 može da dovede do očekivanih, blagih neželjenih efekata, kao što su lokalne reakcije na mestu aplikacije (bol, crvenilo, otok), glavobolja, malaksalost, povišena telesna temperatura itd. Navedene reakcije najčešće prolaze spontano u roku od nekoliko dana.
Prema trenutno raspoloživim podacima, teže neželjene reakcije su izuzetno retke. Ipak, proces vakcinacije se neprekidno nadzire radi praćenja bezbednosti vakcina i otkrivanja neželjenih reakcija, ma koliko da su retke.
• Koliko dugo traje imunitet posle vakcine protiv KOVID-19?
U ovom trenutku još uvek nije poznata dužina trajanja imuniteta posle vakcinacije, kao što nije poznato ni koliko dugo traje imunitet nakon preležane infekcije izazvane SARS-CoV-2 virusom.
• Da li treba raditi dodatna ispitivanja pre vakcinacije?
Pre same vakcinacije lekar utvrđuje postojanje kontraindikacija, odnosno razloga zbog kojih osoba ne sme da se vakciniše određenom vakcinom.
Osim toga, nije potrebno raditi bilo kakva druga ispitivanja, uključujući i laboratorijske analize.

• Da li vakcinu protiv KOVID-19 treba da prime osobe koje su bile inficirane SARS-CoV-2 virusom, odnosno preležale KOVID-19?
Osobe koje su bile inficirane SARS-CoV-2 virusom, bez obzira na to da li su imale simptome bolesti ili ne, mogu da budu vakcinisane vakcinom protiv KOVID-19, s tim da je potrebno da prođe najmanje četiri nedelje od infekcije, odnosno da osoba bude zdrava u momentu vakcinacije.
• Da li se vakcina prima samo u jednoj ili više doza?
Prema trenutno dostupnim saznanjima sve vakcine čija je primena počela u svetu daju se u dve doze sa određenim razmakom (tri ili četiri nedelje) u cilju postizanja adekvatne zaštite. Da li će biti neophodna ponovna vakcinacija nakon određenog vremenskog perioda i sa koliko doza za sada nije poznato.
• Nakon kog vremena od vakcinacije osoba može da smatra da je zaštićena od KOVID-19?
Na osnovu rezultata kliničkih ispitivanja, zaštita se može očekivati po isteku određenog vremena (obično sedam dana) od primljene druge doze vakcine, iako izvesna zaštita nastaje nakon primljene prve doze vakcine. Za intenzitet i dužinu trajanja imuniteta važna je kompletna vakcinacija, odnosno da osoba primi predviđeni broj doza jedne vakcine.
Vakcinacija u Srbiji Foto: EPA-EFFE
• Da li je osoba koja je primila vakcinu u obavezi da nosi masku?
Da, i oni koji prime vakcinu treba da nose masku. Kako nije moguće da se istovremeno vakciniše celo stanovništvo, nakon početka imunizacije potrebno je da se i dalje svi pridržavamo mera zaštite kao što su nošenje maske, održavanje rastojanja, redovna higijena ruku, izbegavanje okupljanja, provetravanje prostorija i slično.
• Koliko dugo će nakon započinjanja imunizacije biti neophodna primena opštih mera prevencije (nošenje maske, fizička distanca, higijena ruku, izbegavanje okupljanja…)?
Vakcinacija neće zaustaviti epidemiju odmah, odnosno neće odmah prestati potreba za primenom drugih mera zaštite. Uticaj vakcinacije na tok epidemije zavisiće od obuhvata populacije u riziku. Sa povećanjem broja vakcinisanih osoba smanjiće se i broj onih koji prenose infekciju (bilo kao oboleli ili kao asimptomatski nosioci virusa), te će se samim tim smanjivati i rizik od zaražavanja.
Za očekivati je da, ukoliko nam budu dostupne dovoljne količine vakcine, nakon 3–6 meseci od početka primene vakcine bude moguće postepeno popuštanje mera kao što su nošenje maske ili zabrana okupljanja na otvorenom prostoru, a kasnije i drugih mera poput održavanja fizičke distance i ograničavanja okupljanja u zatvorenom prostoru.

• Da li je vakcinacijom moguće zaustaviti epidemiju bolesti KOVID-19?
Nijedna vakcina nema stoprocentnu efektivnost, zato je važno da se što veći broj ljudi zaštiti vakcinom kako bi zajedno sa onima koji su stekli prirodni imunitet nakon preležane bolesti KOVID-19 načinili bedem koji sprečava da virus stigne do osetljivih osoba (kolektivni imunitet).
Nivo kolektivnog imuniteta potreban da bi se neka bolest uspešno eliminisala ili kontrolisala zavisi od epidemioloških karakteristika svake pojedinačne infekcije. Prema do sada uočenim epidemiološkim karakteristikama bolesti KOVID-19, može se pretpostaviti da bi kolektivni imunitet od oko 80% bio dovoljan za uspešnu kontrolu infekcije.
To ne mora da znači da će virus i bolest nestati, ali se očekuje smanjenje učestalosti obolevanja, eventualno sporadično javljanje ili sezonski karakter. Takođe, značajan podatak za procenu toka epidemije u budućnosti je i trajanje imuniteta stečenog prirodnim putem ili nakon vakcinacije, što je za sada još uvek nije poznato.

Kolubarski Info 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *