Izveštaj o broju pozitivnih Covid-19 od 17. januara

IZ ŠTABA ZA VANREDNE SITUACIJE GRADA VALjEVA EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA COVID-19 BOLESTI U VALjEVU NA DAN 17.01.2021.godine.

ZBOG VANREDNE EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE OD COVID-19 OBOLjENjA, U GRADU JE OD 07.07.2020. VANREDNA SITUACIJA I SPROVODE SE MERE KRIZNOG ŠTABA , VLADE RS I GRADSKOG ŠTABA ZA VANREDNE SITUACIJE VALjEVA.

ŠESNAESTOG JANUARA :

22 – laboratorijski potvrđena novoobolela .

0 – umrlo.

51 – završilo kućnu izolaciju – izlečeno.

341 – pregleda u COVID ambulanti DZ.

19– pregleda u COVID ambulanti OB Valjevo .

6 – prijema na hospitalizaciju.

98 obolelih na hospitalizaciji u COVID delu OB Valjevo

12 – na respiratoru .

120 – testirano(78 -DZ, 6– Bolnica i 36 –ZZJZ Valjevo) .

3794 –na lečenju u bolnici i kućnoj izolaciji.

13 – zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u kućnom karantinu.

89 -zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u kućnoj izolaciji-lečenju.

Sl 1.Ukupan broj novobolelih u drugoj nedelji januara manji za oko 20% i ako je broj testiranih za toliko veći, ali i dalje promenljiv i dvocifren. Ukupan broj pregleda u COVID ambulanti DZ smanjen za oko 10%, a u OB Valjevo za skoro 50%, ali trocifren na hospitalizaciji(oko 100) i dvocifren na respiratoru(oko 10) .Ukupan broj izlečenih je manji(nekompleni podatci ).Ukupan broj umrlih manji.

Na teritoriji Okruga 16.01.2021. godine je 30 laboratorijski potvrđenoih novoobolelih. U Mionici 1,u Ubu i u Osečini po 2, u Ljigu 3 laboratorijski potvrđena novoobolela. U Lajkovcu bez novoobolelih.

UKUPAN BROJ LABORATORIJSKI POTVRĐENIH OBOLELIH U VALjEVU OD POČETKA EPIDEMIJE JE 7297 . UMRLO 146 OD SVIH UZROKA.

–U prvom talasu epidemije je obolelo 199 i umrlo 19 obolelih .

–U drugom talasu epidemije od 17.06.2020 do 08.10. je obolelo 995 i umrlo 13 obolelih.

-U trećem talasu od 08.10.2020. do danas je obolelo 6125 osoba, izlečeno 2269 i umrlo 114 ( od svih uzroka).

Podaci – izveštaji ZZJZ U 13 časova , DZ I OB Valjevo u 21 čas dana 16.01.2021.

Oboleli su svih starosnih grupa,sa različitih gradskih i seoskih područja , đaci, trudnice,zaposleni (u prometu, uslugama, javnim službama, zdravstvu,školama, obdaništima…) nezaposleni, penzioneri i osobe iz kućnog karantina,što ukazuje na široku lokalnu transmisiju u radnoj i životnoj sredini u zatvorenom i otvorenom prostoru i na ne sprovođenje mera .

Početak imunizacije i smanjenje broja novoobolelih i obolelih na hospitalizaciji sa teškom kliničkom slikom zahtevaju da i dalje SVAKI POJEDINAC poštuje i sprovodi predložene i naložene mere na otvorenom i zatvorenom prostoru jer epidemija još traje.

Na snazi Uredba o merama za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 „Službeni glasnik RS“, br. 151 od 15. decembra 2020, 152 od 18. decembra 2020, 153 od 21. decembra 2020, 156 od 25. decembra 2020, 158 od 29. decembra 2020, 1 od 11. januara 2021.

U periodu od 12. januara 2021. godine pa dok to nalaže epidemiološka situacija, radno vreme objekata u kojima se obavlja delatnost u oblasti trgovine na malo (trgovinske i druge radnje i prodajna mesta), pružanja usluge u oblasti ugostiteljstva, koje obuhvataju prodaju hrane i pića (restorani, kafići, barovi, klubovi, splavovi i sl.), pružanja usluge u zatvorenim ili otvorenim trgovinskim centrima i sličnim objektima u kojima se obavlja delatnost u oblasti trgovine na malo (tržni centri, pijace i sl.) i priređivanja posebnih i klasičnih igara na sreću (kladionice, igraonice i sl.), kao i u objektima u kojima se obavlja delatnost pružanja zanatskih i drugih usluga u neposrednom i dugotrajnom fizičkom kontaktu sa korisnikom usluge (kozmetički saloni, frizerski saloni, saloni lepote) i delatnost u oblasti kulture koja podrazumeva istovremeno prisustvo više lica u istom prostoru (pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije) i oblasti sporta koja podrazumeva istovremeno prisustvo više lica u istom prostoru ili dugotrajniji neposredni kontakt sa korisnikom usluge (fitnes centri, teretane, vežbaonice, spa centri, bazeni i drugi objekti namenjeni za sport i rekreaciju i sl.) ograničava se tako da ti objekti mogu raditi svakog dana od 05.00 časova do 20.00 časova.

Ograničenje iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na radno vreme:

1) apoteka (uključujući i one u kojima se vrši promet robe namenjen za životinje ili poljoprivredu), izuzev onih apoteka koje prodaju obavljaju u trgovinskim centrima i za koje upravljač ne može obezbediti posebne koridore za pristup ili u koje se ne ulazi sa spoljne strane ili neposredno sa javne površine, benzinskih pumpi u obavljanju delatnosti prodaje goriva i trgovinskih, ugostiteljskih i drugih objekata koji vrše dostavu hrane, koji mogu da rade i van radnog vremena utvrđenog u stavu 1. ovog člana, kao i subotom i nedeljom;

2) trgovinske i druge radnje i prodajna mesta na kojima se vrši prodaja prehrambenih proizvoda (namenjenih za ljude ili životinje), uključujući i one koje prodaju obavljaju u trgovinskim centrima, a za koje upravljač može da obezbedi posebne koridore za pristup ili u koje se ulazi sa spoljne strane ili neposredno sa javne površine, i samostalni maloprodajni objekti u kojima se trgovina, po pravilu, obavlja tako da kupac ne ulazi u objekat (trafike tj. kiosci), koji mogu da rade do 21.00 časa, kao i subotom i nedeljom;

3) ordinacija i laboratorija u kojima se pružaju medicinske i stomatološke usluge i veterinarskih ordinacija i laboratorija i sl., koje mogu da rade i van radnog vremena utvrđenog u stavu 1. ovog člana, kao i subotom i nedeljom;

4) pozorišta, bioskopa, muzeja, galerija i sl., koji mogu da rade do 21.00 časa, kao i subotom i nedeljom;

5) restorana i drugih prostora u kojima se pružaju usluge ishrane u kategorizovanim i nekategorizovanim smeštajnim objektima i u kategorizovanom privatnom smeštaju, u kojima se usluga može pružati samo licima koja imaju prijavljen boravak u tim vrstama smeštaja i to najkasnije do 21.00 časa, kao i subotom i nedeljom;

6) brisana je (vidi član 1. Uredbe – 156/2020-6)

7) fitnes centara, teretana, vežbaonica, bazena i drugih objekata namenjenih za sport i rekreaciju – kada se koriste u svrhu treninga i priprema za održavanje i održavanje isključivo registrovanih takmičenja u nadležnosti nadležnih nacionalnih sportskih saveza, koji mogu da rade i van radnog vremena utvrđenog u stavu 1. ovog člana, kao i subotom i nedeljom;

8) brisana je (vidi član 1. Uredbe – 156/2020-6)

9) brisana je (vidi član 1. Uredbe – 156/2020-6)

U toku radnog vremena iz stava 1. ovog člana u objektima u kojima se pružaju usluge u oblasti ugostiteljstva nije dozvoljeno neposredno izvođenje muzike (muzika uživo), a posle 17.00 časova nije dozvoljena muzika u bilo kom obliku.

Izuzetno od člana 6. stav 1. ove uredbe, u periodu utvrđenom u stavu 1. ovog člana tokom radnog vremena u zatvorenim trgovinskim centrima i sličnim objektima u kojima se obavlja delatnost u oblasti trgovine na malo, a čija je površina preko 300 m2, maksimalan broj posetilaca ograničava se na jednog posetioca na 9 m2.

Izuzetno od stava 1. ove uredbe, 31. decembra 2020. godine i 1. januara 2021. godine, radno vreme objekata u kojima se pružaju usluge u oblasti ugostiteljstva, koje obuhvataju prodaju hrane i pića (restorani, kafići, barovi, klubovi, splavovi i sl.) ograničava se tako da ti objekti mogu raditi od 05.00 časova do 18.00 časova.

Kordinisani zajeddnički inspekcijski nadzor se nastavlja u skladu sa zaključkom Kriznog štaba.

PRILOZI:

ŠIRENjE I PRENOS VI RUSA
Na osnovu onoga što je trenutno poznato o, širenju SARS-CoV-2 virusa od osobe do osobe, najčešće se dešava među bliskim kontaktima (na manje od 2m). Ova vrsta prenosa se javlja putem respiratornih kapljica. Prenos koronavirusa javlja se mnogo češće preko respiratorne kapljice nego preko predmeta i površina, poput kvaka, radnih ploča, tastatura, igračaka itd. Trenutni dokazi ukazuju da SARS-CoV-2 može ostati održiv satima do dana na površinama napravljenim od raznih vrsta materijala. Nedavna istraživanja pokazuju da ljudi koji su zaraženi, ali nemaju simptome, igraju važnu ulogu u širenju virusa. Čišćenje vidljivo zaprljanih površina praćeno dezinfekcijom najbolja je mera u praksi za prevenciju COVID-19 i drugih virusnih respiratornih bolesti u domaćinstvima i okruženju.

Nepoznato je koliko dugo vazduh u sobi u kojoj je neko sa potvrđenim COVID-19 oboljenjem ostaje potencijalno zarazan. Moraju se uzeti u obzir faktori kao što su veličina sobe i vrsta ventilacionog sistema (uključujući protok [promene vazduha na sat] i mesto ventilacionih i odvodnih otvora) kada odlučuju koliko dugo treba zatvarati prostorije ili površine koje su bolesne osobe ranije koristile . Preduzimanje mera za poboljšanje ventilacije u prostoru ili prostoriji u kojoj je neko bolestan ili se sumnja da je bolestan od COVID-19 pomoći će da se skrati vreme potrebno za uklanjanje respiratornih kapljica iz vazduha.

2.KAKO I KADA NEKOME REĆI DA IMATE COVID-19?
Reći nekome da ste mu možda preneli ozbiljnu infekciju nije lako.

To morate uraditi– zakonska obaveza!

Kada reći– odmah po sumnji, saznanju?

Neki stručnjaci preporučuju obavještavanje saradnika čim se pojave simptomi koji mogu biti COVID-19. Drugi savetuju da saradnike, prijatelje rođake ne plašite i sačekate do testa.

„Ako je vaša sumnja dovoljno jaka da vas podstakne na testiranje, trebalo bi da obavestite osobe sa kojima ste bili u bliskom kontaktu ili ste proveli znatno vreme.Možda je dobro sledeće pravilo: Ako treba da se testirate, to morate da kažete. A pošto će vam trebati nekoliko dana da dobijete rezultate testa, telefonirajte i pošaljite poruke u vreme testiranja – samo da biste ih obavestili da postoji mogućnost COVID-19 a onda ih možete ažurirati kada dobijete rezultate. Imajući ove informacije,vaši kontakti mogu se odlučiti za karantin ili jednostavno preduzeti dodatne mere predostrožnosti (poput preskakanja nedeljne šetnje na otvorenom sa starijom majkom ili otkazivanja posete kod komšija).

Ako razvijete bolest sa povišenom temperaturom, takođe treba da obavestite druge – jer bilo da se radi o COVID-19 ili drugom virusu, možda ste ga i dalje širili drugima pre nego što su se simptomi razvili.“

Kolubarski Info

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *