Pet dobrih primera rada gradske vlasti u Valjevu

Dobra populaciona politika, ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, pomoć poljoprivrednicima, radovi na izgradnji cevovoda i uređenje vodotokova, neki su od dobrih primera rada gradske vlasti u Valjevu, poručuje gradonačelnik Valjeva Slobodan Gvozdenović.

Po svim analizama građani Valjeva piju najbolju vodu u Srbiji. U periodu najsušnijih meseci u godini nikada nije prekinuto vodosnabdevanje, niti je bilo problema u gradskim područjima.

“Uvideli smo da je na selu najveći problem upravo vodosnabdevanje i zato je u ovoj godini uloženo preko 130 miliona dinara iz gradskog budžeta za izgradnju primarnih seoskih cevovoda. Posle 20 godina u probni rad puštena je i fabrika vode u selu Gornja Kamenica, a urađen je cevovod do velikog romskog naselja u selu Brankovina, zaseok Divlje brdo, što pokazuje da gradska vlast vodi računa o vulnerabilnim grupama”, kaže Gvozdenović.

Valjevski Dom zdravlja najbolji

Dom zdravlja Valjevo dobio je najvišu ocenu prilikom akreditacije, a grad Valjevo priznanje Unicefa kao jedinstvena lokalna samouprava po ulaganjima u primarnu zdravstvenu zaštitu, gde je u protekle dve godine izdvojeno preko milion evra.

Populaciona i socijalna politika

Prema rečima Gvozdenovića izdvajanja u socijalnu zaštitu se kreću oko 5 odsto budžeta što Valjevo svrstava u najodgovornije gradove u Srbiji.

“Grad izdvaja sredstva za odeljenje vantelesne oplodnje koje je jedino u svim opštim bolnicama u Srbiji i uspešno radi. Odvojena su sredstva za adaptiranje i preprojektovanje zgrade stare Šeste škole za novo obdanište kako bismo primili svu decu sa liste čekanja”, kaže Gvozdenović i dodaje da je Valjevo jedini grad u Srbiji koji ima kompletno uređen vodotok kroz centar grada na reci Kolubari sa pritokama:

Brana „Stubo-Rovni“ koja prima oko 50 miliona metara kubnih vode i snabdeva šest okolnih opština, gde očekujemo pomoć od republike za nastavak gradnje cevovoda, za koji imamo građevinsku dozvolu. Ova brana ima veliki značaj u zaštiti grada od poplava što smo već videli u velikim poplavama 2014. godine”, naveo je Gvozdenović i dodao da su od 2016. za poljoprivredu uvećane šest puta i sada iznose oko 50 miliona dinara.

Zemlja za organsku proizvodnju

“Preko 200 hektara zemlje je sertifikovano za organsku proizvodnju hrane u slivu brane Stubo-Rovni. Grad, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, radi na otvaranju zadruge u selu Poćuta, ali i postrojenja za preradu i proizvodnju mleka, što je, po oceni ministra Nedimovića, jedinstveni pilot-projekat u Srbiji. Sa Ministarstvom poljoprivrede i lokalnim poljoprivrednim proizvođačima radimo i na adapataciji prostora u cilju otvaranja postrojenja za proizvodnju i preradu mleka”, navodi Gvozdenović.

M. A.

Ostale vesti možete pročitati ovde.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *