Mitrović: Ova godina je bila uspešna, dinamična, dosta se radilo

U petak je održana godišnja konferencija za medije JP Kolubara, koje upravlja hidrosistemom „Rovni“. Godišnji izveštaj o radu predstavio je direktor Zoran Mitrović.

„Naš plan za ovu godinu je bio prilično ambiciozan, planirane investicije za 2018.godinu su oko milijardu dinara iz različitih izvora finansiranja.Ova godina je bila uspešna, dinamična dosta se radilo.  Cil nam je i ideja što skoriji završetak regulacionog sistema Rovni.Čitav sistem se radi 30 godina u završnoj je fazi, ali nikako da dođe kraj. Našim radom i angažovanjem da sve to dovedemo nameni i da vodom iz sistema Stubo rovni počnu da se snabdevaju opštine koje su učesnici u čitavom projektu“, rekao je direktor Mitrović.

Od Republičke direkcije za vode  tj. Ministarstvo Poljoprivrede koje je i resorno ministarstvo planirana su sredstva za investicije u iznosu 140 miliona dinara. Ta sredstva su se odnosila na završetak radova na objektima same brane i akumulacije.

„Tokom ove godine utrošili smo sredstva u iznosu od 133.240.000  dinara što iznosi oko 95% planiranih i obezbeđenih sredstava. Iz tog novca u 2018. godini je urađeno izdvojeno oko 50 miliona za završetak saobraćajnice koja prolazi kroz podbranski deo pored krune brane, Stubo, lokacija nove crkve i dalje ka Brezovici preko mosta na Sušici.Ne samo da smo završili tu deonicu koja je nedostajala u dužini od 2,2km već smo asfaltirali jednu deonicu širine asfalta 5 m u dužini od 600m koje se nalazi od same raskrsnice ka podbranskom delu Stuba i novom delu ka Rovnima i Poćuti .Ukupna dužina te saobraćajnice oko 13 km, naglasio je direktor Mitrović.

Sredstva od Republičke direkcije za vode utrošena su za izgradnju objekta u podbranskom delu, objekat se zove „mikro-sita“ koji vrši filtraciju sirove vode iz jezera do promera 10 mikrona Ovaj objekat je vrlo bitan zbog sprečavanja pojave algi u sirovoj vodi koja ide ka postrojenju za preradu vode. Iz Republičke direkcije za vode  u  2019. godini planirano je 40 miliona dinara za završetak objekta.

„Iz sredstava Republičke direkcije za vode  tokom ove godine priveli smo kraju i sistem za obaveštavanje i uzbunjivanje. Ovaj sistem ima 24 alarmne stanice dva centra iz kojih se upravlja sistemom. Jedan centar je na samoj brani u komandnoj zgradi,  a drugi se nalazi u Ministarstvu unutrašnjih poslova odeljenju za vanredne situacije gde njihovi operateri nadgledaju i rukovode čitavim sistemom. Po zakonu o vanrednim situacijama mi smo bili u obavezi da izgradimo sistem za osmatranje, obaveštavanje i upozoravanje. Po završetku sistema mi ga predajemo na upravljanje MUP-u sektora za vanredne situacije s tim što preduzeću Kolubara ostaje obaveza održavanja“, objasnio je Mitrović.

Da bi ispunili standarde sanitarne zaštite izvedeni su radovi na objektima, na samoj brani i to na vodozahvatnoj  kuli, podbranskom delu objekta.

„Što se tiče daljih investicija od Ministarstva građevine saobračaja i infrastrukture u 2018.godini smo imali obećanih 70 miliona dinara prilikom posete ministarke Zorane Mihailović krajem aprila 2018.godine. Dogovorili smo se da Ministarstvo građevine finansira nedostajuću projektnu dokumentaciju za čitav sistem Stubo Rovni, taj dogovor je ispoštovan u junu smo raspisali tender izabrali projektante u avgustu potpisali ugovore i već krenuli sa projektovanjem. Vrednost planiranih 70 miliona se sveo na 50 miliona tu smo čak nešto i uštedeli , dosta jeftinije ćemo dobiti sve te projekte. Radi se o dobijanju komletne tehničke dokumentacije sa dobijanjem građevinske dozvole ,znači onog momenta kad bude bila gotova projektna dokumentacija biće urađena i građevinska dozvola. Od avgusta smo krenuli sa projektovanjem najteže deonica ovog projekta i to u  tri pravca ka Ubu,Lajkovcu i Lazarevcu.Od Slovca do  rezervoara Oštrikovac imali smo mali problem koji je nastao izradom saobraćajnice M-4 odnosno planske dokumentacije za saobraćajnicu gde se saobraćajnica našeg cevovoda od Oštrikovca do petlje u Lajkovcu poklapa sa deonicom puta M4. Kako je Vlada Rrepublike Srbije krajem novembra meseca donela odluku o izradi plana posebne namene iz razloga što saobraćajnica prolazi kroz dve opštine pa su smatrali da bi izradom plana posebne namene dosta ubrzali upodobljavanje te planske dokumentacije u budućem projektovanju brze saobraćajnice M4 u suprotnom bi svaka lokalna samouprava Lajkovac, Valjevo morali da rade plan detaljne regulacije što bi odnelo daloko više vremena .Ideja države je bila da sve to ubrza izradom plana posebne namene koji će biti obuhvaćena saobraćajnica M4 od Iverka do petlje Nepričava.Mi u toku projektovanja ne možemo dobiti lokacijske uslove dok planska dokumentacija ne bude usvojena, zato smo u ovom trenutku malo u zastoju .Ovih dana smo u Ministarstvu građevine imali sastanke i pokušali da iznađemo rešenje kako bi tokom naredne godine uspeli da dobijemo projektnu dokumentaciju. U toku januara meseca imaćemo sastanke sa obrađivačima planova iz odeljenja za urbanizam iz Ministarstva građevine sa Institutom za puteve koji je na tenderu preuzeo obavezu izrade idejnog rešenja brze saobraćajnice M4. Nama je tu neophodno da što pre dobijemo regulacionu liniju te saobraćajnice na potezu Slovac petlja Lajkovac, Slovac- Nepričava u dužini od  3km, a to  nas koči za čitavu ovu mrežu na Ubu i Lajkovcu gde je ukupna dužina 27km. Iznašli smo neka rešenja tako da ćemo parcijalno raditi. Projektant će nastaviti da radi od petlje Lajkovac ka Lazarevcu tj. do Očaga, njihovog postrojenja za preradu vode. Nadamo se da će u narednih šest meseci biti pri kraju i plan posebne namene koji se odnosi na ovu deonicu od Slovca do petlje Lajkovac, tako da ćemo uspeti sve to da objedinimo, istakao je direktor Mitrović.

Ministarstvo građevine obezbedilo je sredstva za izradu projektne dokumentacije novog postrojenja za preradu vode na Pećini.U izradi je projekat za novu fabriku vode kapaciteta 600 lit. u sekundi.

„Bilo je razmišljanja o vrsti tehnologija koje će se koristiti u toj novoj fabrici da li da se ostaje pri klasičnoj tehnologiji rezervoara taložnih  ili da se ide na novu savremeniju tehnologiju ultra filtracije. Za sada neke analize ukazuju da ta klasična tehnologija je prihvatljivija i investiciono jeftinija.Već je projektant uradio generalni projekat za postrojenje Pećina. Očekujemo da to bude gotovo krajem maja početkom juna meseca“, rekao je Mitrović.

Iz  projekta sa Ministarstvom građevine je i izrada cevovoda na deonici Mionica-Ljig. Opština Ljig nije bila predviđena da se snabdeva iz sistema Stubo-Rovni . Iz tog razloga radi se izmena planske dokumentacije, a očekuje se da će projekat biti završen u junu-juli mesecu naredne godine.

Najveće investiciono ulaganje očekivano je od  Kancelarije za javna ulaganja. U planu je bilo oko 684 miliona dinara  ili 6 miliona eura i to za izgradnju cevovod Paklje- Fabrika vode na Pećini u dužini od 8 km i cevovod na deonici Divci-Mionica prečnika 250 mm u dužini od 6 km. Sredstva su planirana iz kredita Evropske investicione banke. Dostavljena je projektno tehnička dokumentacija, postoje još neke procedure, tako da ovo  investiciono ulaganje može realizovati u toku naredne godine.

Grad Valjevo kroz program kapitalnih subvencija opredelio  je u 2018. godini  24 miliona dinara za izvođenje radova u podbranskom delu, na elektro komunikacionim objektima,  puštanju postrojenja za preradu vode Rovni u rad ,kao i  izradi projektne dokumentacije. Realizovano je  oko 90%  tih sredstava ili 22 miliona dinara. Najvažnija investicija je izrada projektne dokumentacije za cevovode na pravcu ka Divčibarama.

„Od rezervoara Gajina bi morala da se radi jedna crpna stanica i dalje bi pravac išao postojećom deonicom cevovoda koji je građen krajem 90-tih godina obuhvatili bi njega i dva rezervoara koji se već nalaze na tom potezu. To je Kamenitovac i Brdo i ono što je bitno za građane Degurića i tih sela koja gravitiraju ka Užičkom putu jeste da bi cevovod Prskavac priključili na ovu trasu cevovoda. Raspisana je javna nabavka izabran je projektant, traži se najbolja varijanta i očekujemo krajem meseca gotovu projektnu dokumentaciju za taj pravac. Od novca iz Grada Valjeva oko 6 miliona utrošili smo na radove na podbranskom uređenju, uređenju komandne zgrade, mobilijara na samoj brani, postavili smo nove saobraćajne znake i kante za smeće. Uradili smo značajnu ne samo saobraćajnu već uopšte signalizaciju za obaveštavanje građana i ljudi koji dolaze na samu branu kao i prilaz brani, postavili smo znakove .To su i zakonske obaveze gde smo upozorili posetioce na opasnosti boravkom u blizini jezera i objekta hidroakumulacije. Tokom 2018.godine bio je planiran i početak izvođenja radova na mini hidro elektarni u podbranskom delu akumulacije. Projekat vodi  EPS-a i Institut „ Jaroslav Černi“ s tim što taj objekat mini elektrane je planiran da bude snage 1,3 megavata  i kada se bude završio biće ustupljen nama na upravljanje. Očekujemo da ti radovi krenu na proleće“, napomenuo je Mitrović.

Na kraju izlaganja direktot JP“Kolubara“ Zoran Mitrović, zahvalio se svima koji su pomogli i podržali  realizaciju ovogodišnjih projekata.

„Želim da se zahvalim ljudima iz republičke vlade koji su nam pomogli u prethodnoj godini i sa kojima imamo odličnu saradnju prvenstveno Ministarstvo građevine saobraćaja i infrastrukture ministarki i potpredsednici Vlade  Srbije Zorani Mihailović, Branislavu Nedimoviću ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede  koji je takođe bio kod nas u poseti. Od njih imamo podrški za završetak realizacije čitavog sistema, podršku Grada Valjeva u našem radu i našim nastojanjima da sve ovo privedemo nameni, prvenstveno gradonačelniku dr Slobodanu Gvozdenoviću , Predsedniku Skupštine grada Miloradu Iliću i jako dobroj sradnji sa gospodinom Darkom Glišićem koji nam nesebično pomaže u svemu ovome .

U čitavoj ovoj priči imamo podršku i od Predsedništva Srbije, od samog predsednika Republike Srbije gospodina Aleksandra Vučića i njegovih saradnika .

Gledajući na prethodnu godinu mislim da je to bila jedna uspešna godina, da smo otvorili neke nove puteve, nove perspektive. Imamo spremne planove i za narednu godinu, zaključio je direktor Mitrović.

V.K.

Ostale vesti možete pročitati ovde.

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *