Želja za uživanjem u životu kod žena jedan od glavnih krivaca za kasno stupanje u brak

Usled sumorne statistike o natalitetu koja iz godine u godinu gotovo da se ne menja, država je zajedno sa demografima rešena da preduzme niz mera koje bi trebalo da podstaknu povećanje nataliteta u našoj zemlji i da se, pre svega, uspori, a onda i konačno zaustavi izumiranje stanovništva.

Kako bi se katastrofalna demografska slika naše zemlje popravila i sprečilo evidentno izumiranje stanovništva, procene su da je neophodno da, ne samo buduće, već i postojeće generacije budu brojnije. Tako, analize pokazuju da bi u ovom trenutku 100 majki trebalo da rode ukupno 210 dece. Ono što, po rečima najvećeg broja ispitanih, predstavlja najveći problem jesu upravo egzistencijalni problemi sa kojima se većina suočava pa je tako potrebna dodatna motivacija žena kako bi se odlučile na prvo dete. Međutim, istraživanja pokazuju da je, osim prvog, dodatna motivacija potrebna i prilikom odlučivanja na treće dete.

U svetlu ovakve poražavajuće statistike, država je morala da osmisli konkretne korake u cilju podsticanja rađanja. Nove mere biće isprobane tokom jednogodišnje primene u četiri pilot opštine širom Srbije.

Ministarka zadužena za populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović, govoreći o merama koje država preduzima u cilju povećanja nataliteta, osvrnula se i na pilot projekat određenih opština u Srbiji.

“Primećeno je da na obodu Beograda majke mnogo vremena gube na prevoz dece do vrtića i škola, i zato ćemo tu probati sa organizovanim prevozom dece”, rekla je ministarka. Ona je dodala i da je izvesno da će po jedna pilot opština iz projekta za nove mere biti na jugoistoku zemlje gde postoji potreba za više edukacije i informisanje stanovništva o reproduktivnom zdravlju, a pored toga, nove mere biće testirane i u jednoj šumadijskoj, kao i jednoj višenacionalnoj opštini, kakvih je više u Vojvodini.

Nove mere ogledaće se u konkretnoj pomoći u podsticanju rađanja i lakšem donošenju odluke da se ranije stupi u brak. Što se tiče Beograda, mere bi podrazumevale podršku asistenata koji bi brinuli o prevozu dece. U južnim delovima akcenat bi bio stavljen na podsticanje proizvodnje, a time i ekonomskom jačanju porodice, što bi zajedno trebalo da uslovi brže stvaranje odluke kod majki o rađanju. Nešto slično predlaže se i za centralni i severni deo naše zemlje.

Na ove korake država se odlučila uzimajući u obzir podatak da je čak jedna trećina žena koje su pri kraju reproduktivnog perioda (starost od 30 do 34 godine) bez dece, s tim da je ovakvih slučajeva najviše u prestonici gde procenat žena koje spadaju u ovu kategoriju iznosi 43 odsto. Uobičajeni profil prosečne žene pokazuje nam da je ona stara više od 30 godina, da nije zasnovala porodicu, ima visoko ili vipe obrazovanje i najčešće živi sama u gradu.

Nasuprot tome, žene koje najviše rađaju su bez završene osnovne škole, a među njima su najbronije Romkinje, Muslimanke, Albanke, Vlahinje, Slovakinje, pa tek onda dolaze Srpkinje. Prosek dece kod ovakvog profila žene iznosi 2,5 po majci, dok je on kod visokoobrazovanih žena u proseku 1,37 dece.

Direktorka Centra za demografska istraživanja Mirjana Rašević govoreći o najčešćim faktorima koji utiču na sve kasnije stupanje u brak, a samim tim i rađanje navela je želju za materijalnim dobrima i napredovanjem u karijeri, ali i težnju ka uživanju u životu.

U ovom krugu razloga je produženo školovanje, želja za materijalnim dobrima i napredovanjem u karijeri, težnja ka uživanju u životu i povećano ulaganje u svoj identitet”, rekla je Raševićeva i dodala da su padu broja rođene dece kod majki rođenih u razdoblju od 1930. do 1975. godine doprinosili brojni društveni faktori, od kojih i danas imamo osećaj nesigurnosti, nezadovoljstva u partnerskoj zajednici.

Imajući u vidu podatke ovih istraživanja, može se zaključiti da će, ukoliko mere populacione politike ne budu dale željeni efekat, broj dece po majci pasti ispod stope od 1,8, što je već samo po sebi nedovoljno.

grb grada valjeva

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima iz budžeta grada Valjeva

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *