Dan državnosti, 15. februar obeležen je danas u Valjevu, polaganjem cveća na spomenik Proti Mateji Nenadoviću.
U ime grada Valjeva, cveće je položio Viktor Mićić, zamenik predsednika Skupštine grada, a delegaciju Vojske Srbije je predvodio komandant Kasarne pukovnik Saša Stojiljković.
“Današnji dan, Dan ustavnosti u Republici Srbiji, 15. februar 1835. godine na velikoj skupštini u Kragujevcu usvojen je prvi moderan ustav Republike Srbije, koji je postavio osnove i današnje državosti i današnjeg uređenja. Definicao je vlast na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. To je osnova demokratije i dan danas. U to vreme, to je bio jako moderan ustav i prednjačio je na ovim našim prostorima. Grad Valjevo danas obeležava ovde na platou ispred spomenika Proti Mateji Nenadoviću praznik, koji ce u Srbiji praznuje dva dana”, rekao je zamenik predednika Skupštine grada Viktor Mićić.
Dan državnosti Srbije je državni praznik Srbije koji se praznuje 15. i 16. februara, a ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak i dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav. Ovaj datum je najbitniji datum u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije.
Pored toga što je Dan državnosti, on je i Dan ustavnosti Srbije, kao i dan sećanja na početak Srpske revolucije.
Povodom obeležavanja Sretenja – Dana državnosti Republike Srbije, službe Gradske uprave Valjeva neće raditi u utorak 15. Februara i u sredu 16. februara 2022.godine. Prvi radni dan je četvrtak 17. februar 2022.godine.
Pored toga što je Dan državnosti, on je i Dan ustavnosti Srbije, kao i dan sećanja na početak Srpske revolucije. Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Prota Mateja Nenadović je rođen 26. februara 1777. u Brankovini. Bio je vojvoda u Prvom srpskom ustanku, ali i osnivač i predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta, što je prva srpska Vlada. Potom je kao diplomata uspostavljao prve kontakte sa stranim državama i silama tog vremena- Rusijom i Turskom.
Prota Mateja je nakon Seče knezova, Ilije Birčanina i njegovog oca Alekse Nenadovića, sa stricem Jakovom pokrenu Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji.
Pored ratničkog i političkog značaja, ostavio je traga i kao pisac, a njegovi „Memoari“ su dragocen dokument tog vremena.
Svoju buntovnu prirodu je osim u Prvom srpskom ustanku iskazao i u više navrata u periodima vladavine kneza Miloša i kneza Mihaila, kada je zbog neslaganja sa njihovim načinom vladavine, najpre bio penzionisan, a potom i morao da napusti Srbiju.
Dolaskom Aleksandra Karađorđevića, postao je državni savetnik. Umro je u Valjevu 11. decembra 1854. godine.
Spomenik koji se nalazi kod Privrednog suda u Valjevu je delo akademskog vajara Mila Jevtića.