Valjevo u 2022. i dalje u fokusu Vlade Republike Srbije

Valjevo  danas predstavlja privredni gigant u Srbiji, jer su samo prošle godine, u ovaj grad došle  dve velike  strane investicije, na koje su Valjevci čekali deceniju ipo.  Tu su i mnogi projekti, koji čekaju da ugledaju svetlost dana.

 „Što se tiče prioriteta, mi stalno pričamo da imamo nekih 25 projekata na kojima konstantno radimo. Iskren da budem, svi su nam prioriteti. Za neke projekte je neophodan novac, za neke vreme, negde je neophodna kvalitetna i potpuna tehnička dokumentacija, kako bi mogli da krenemo u realizaciju nekog projekta. Jako je vazno da kažem da mi, u ovom trenutku, imamo 10 važnih projekata više, od onih kojie smo na samom startu zacrtali i na kojima ćemo raditi u narednom periodu. Veliki sam optimista po pitanju svih tih projekata  i siguran sam da ćemo, svi zajedno, biti jako zadovoljni već u ovoj  godini. Neki projekti su jako važni, kapitalni, poput uzgradnje brze saobraćajnice, koja nas otvara ka ostatku Srbije i povezuje nas sa autoputem. Imamo i projekte koji se tiču valjevske bolnice, izgradnje sportske hale, novog vrtića u Valjevu i još niz projekata na mkojima trenutno radimo“, kaže  za INFO 24 Lazar Gojković, gradonačelnik Valjeva.

Ovoga puta, država je stala iza grada Valjeva, pa otuda mnoge kapitalne investicije, koje su u toku, a mnoge čekaju narednu godinu da krene realizacija.

 „Ogromna je pomoć države i ovom prilikom zaista želim da se zahvalim predsedniku Vučiću i Vladi Republike Srbije koja je Valjevo stavila u jedan fokus u prethodnom periodu. Predsednik i njegov tim, koji su radili na realizaciji tih novih investicija, stvorili su nove razvojne šanse za naš grad.  Mi ćemo se truditi da sve te projekte kvalitetno sprovedemo u delo i da na sve pozive raznih ministarstava apliciramo, kako bi što više sredstava sa nivoa republike spustili na grad, naglašava Gojković.

Jedna od najkapitalnijih investicija svakako je zaštita životne sredine, odnosno rešavanje problema aerozagađenja. Jer, Valjevo  i dalje čeka da stigne gas, kako bi najveće kotlarnice u gradu izvršile konverziju.

 „Problem aerozagađenja je višedecenijski problem, koga nije lako rešiti i to ne može biti rešeno preko noći. Ono što moram da napomenem je da smo direktno prošle  godine, u ekologiju i zaštitu životne sredine, uložili skoro milion evra, i to zajedno sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Nekoliko projekata smo zajedno radili – urađeno je proširenje toplovodne mreže i priključenje objekata koji su koristili fosilna goriva. To je mali korak ka rešavanju ovog velikog problema, ali sam siguran da istim intezitetom nastavljamo i ove godine.  Fabrika Krušik trenutno radi idejno rešenje za prelazak njihove kotlarnice na kombinovani gas, što će Valjevu jako značiti, jer su oni jedan od najvećih zagađivača. Inače, izgradnja gasovoda visokog pritiska do privredne zone planirana je do kraja ove godine, a nakon toga kreće druga faza – gasifikacija grada, što će doprineti da mnoga individualna ložišta pređu na ekološki prihvatljivo gorivo. Samim tim, doći će do smanjenja aerozagađenja u Valjevu“, kaže prvi čovek grada Valjeva.   

 

Velika sredstva poslednjih godina uložena su u proširenje mreže za toplovod, kako bi se mnoga ložišta, koja su bila veliki zagađivači, ugasila i prevela na eko derivate.  Ovu godinu  obeležiiće će  veliki projekti kada je u pitanju  JKP Toplana Valjevo.

I dalje ostaje pitanje kako rešiti  pitanje  nekoliko desetina hiljada individualnih ložišta, koji su jedni od glavnih zagađivača vazduha u Valjevu i da li ih je moguće ubediti i da se narednih godina prebace na gas.

Za godinu  ipo dana, koliko je na mestu prvog čoveka grada Valjeva, Lazar Gojković kaže da je mnogo urađeno, ali, sa druge strane, kako to naglašava, još puno posla i investicija je ostalo da se realizuje.

Uredno snabdevanje pijaćom vodom, proširenje vodovodne i kanalizacione mreže, ali i razne intervencije, obeležile su rad JKP Vodovod Valjevo u prethodnoj  godini. Više od 95 posto planiranih radova uspešno je završeno. Inače, valjevski vodovod upravlja sa gradskim, ali i šest drugih vodovoda, uključujući i Divčibare.

 

Nada Dželebdžić

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *