Lajkovački konaci: Objekti narodnog graditeljstva od izuzetne vrednosti

Na području opštine Lajkovac postoji veći broj izuzetno vrednih objekata narodnog graditeljstva 19. veka, a većina ih je pod zaštitom države. Ipak, u Tursitičkoj organizaciji (TO) Lajkovac smatraju da je reč o najugroženijem fondu kulturnih dobara.

“Narodno graditeljstvo predstavlja najugroženiji fond kulturnih dobara, čijim spomenicima preti potpuni nestanak. Nedovoljno proučeno i valorizovano, a izloženo naglom uništavanju, zaslužuje posebnu pažnju, kao i bolju medijsku prezentaciju. Neophodno je očuvati deo ovog fonda u meri koja bi nam pružila osnovu predstavu o njemu kao bogatoj i raznovrsnoj kulturno-istorijskoj baštini. Na području dela Tamnavske ravnice, u selima Mali Borak i Jabučje, evidentiran je veći broj veoma vrednih objekata narodnog graditeljstva XIX veka koje smo dužni sačuvamo kao deo kulturne baštine”, poručuju iz TO opštine Lajkovac

Konak Brene Mihailović – objekat je pod zaštitom države

Konak Brene Mihailović u Malom Borku je spratni, opekom zidan objekat, građen pre 1887.godine i pravougaone je osnove.

Prizemni deo čine dve funkcionalne celine. Prva, veća je ostava a druga-manja je “sala” ili trpezarija sa posebnim ulazom koja je služila za okupljane gostiju u svečanim i drugim prilikama. Sprat konaka je stambeni, dok su levo i desno po dve sobe – na istoku manje, na zapadu prostranije.

“Sve četiri prostorije su imale gusane peći koje su se ložile iz hola. I danas su sačuvana ložišta sa lepo obrađenim vratnicama u svom izvornom obliku”, navodi se na veb stranici Turističke organizacije Lajkovac.

 Dodaje se i da je osnovna karakteristika ovog objekta da  prvobitno nije imao kuhinje.

Konak Brene Mihajlović i Konak Radića posle preseljenja
Konak Brene Mihajlović i Konak Radića posle preseljenja

“To je bila reprezentativna zgrada u koju je ugledni i imućni domaćim primao i okupljao goste oko trpeze prilikom slave i ostalih prigoda, ali i na konak putnike namernike i prijatelje”, navodi se u tekstu na veb stranici TO Lajkovac.

Konak Markovića u Ratkovcu – objekat je pod zaštitom države

Konak Markovića u Ratkovcu (druga polovina 19. veka) podignut je kao zgrada za primanje gostiju, namernika konačara ili izvanika u svečanim danima.

“Građena nad podrumom, ispušten spratni deo nose stubovi od drveta. Četvoroslivni krov pokriven je ćeramidom. Kvarntna osnova sa odžaklijom koja je istovremeno hodnik, otvoren prema divanhani, koja deli prostor za noćenje- sobe od prostrane trpezarije”,navode u TO Lajkovac.

Po kazivanju današnjih vlasnika, kuća je podignuta oko 1870. godine kada je starešina zadruge bio njihov predak Ivan Marković. Inače, o Markovićima iz Ratkovca Ljuba Pavlović beleži da ih zovu “Livađani” i da su se doselili iz Virovaca od tamošnjih Jankovića, zabeleženo je na veb stranici TO Lajkovac.

Konak Radića – objekat je pod zaštitom države

Radići su bili veoma ugledna i imućna zemljoradnička familija, poznata i po trgovini govedima. Doseljeni su iz Bosanske krajine u drugoj polovini XVIII veka.

“Po kazivanju današnjih korisnika, objekat je građen krajem XIX veka po uzoru na konak Mihajlovića, mada je ovaj nešto manji i organizaciono lošiji. Nevičnost u planiranju se ogleda i na fasadama, pogotovo na ulaznoj, pri čijem se oblikovanju nije vodilo raćuna o rasporedu i ritmu otvora, prozora i vrata”, piše na zvaničnoj internet stranici TO Lajkovac.

Još se navodi da konak ima dve etaže koje su na fasadama odvojene profilisanim vencima i da je četvorovodni krov pokriven biber crepom. “Neobičan je položaj ulaznih vrata u stambeni kao i ekonomski deo. Ona su na užoj strani objekta, pa je zbog toga narušen osno simetrični plan, jer je osa simetrije upravna na dužu stranu objekta”, objašnjava se osim ostalog u tekstu TO Lajkovac.

Dodaje se da se o graditeljima ovog konaka ne zna ništa osim da su bili znatno veštiji od onih koji su gradili svakidašnje kuće u tamnavskoj ravnici krajem XIX veka.

“Konak Radića u Malom Borku je veoma dobro očuvan, jer je još uvek u funkciji pa ga ukućani održavaju. U statavu ovog domaćinstva postoji i noviji stambeni objekat, građen 1929. godine, koji je naknadnim intervencijama dosta izmenjen, ali se ipak njegova prvobitna prostrana struktura može jasno sagledati”, zaključeno je u tekstu na veb stranici TO Lajkovac.

Konak Đukića – objekat je pod zaštitom države

Konak Đukića u Ratkovcu iz druge polovine 19. veka građen je  nad podrumom od lomljenog kamena, sa spratnim delom u bondruk sistemu ispunjenim čatmom i četvoroslivnim krovom pokrivenim ćeramidom.

“Ulazni deo stepeništa pa i otvor do ulaza na spratu, oblikovani su konstrukcijom lažnih lukova što je nesumljivo uticaj moravske kuće. Sudeći po istraživanjima na terenu, taj uticaj dopire do Ljiga i Lajkovca gde se susreće sa uticajem arhitekture polubrvnare-polučatmare, kao tipa kuće koji je preovladavajući u zapadnoj Srbiji”, ističu u TO Lajkovac.

I pored zapuštenog stanja u kome se nalazi konak je ipak relativno dobro sačuvan jer je kvalitetno građen, što govori o ekonomskoj snazi vlasnika koji je angažovao dobre majstore koji su posedovali veliko iskustvo i zavidnu veštinu.

Konak Ilića – objekat je pod zaštitom države

Kuća Ilića u Nepričavi jedna je od najstarijih sačuvanih seoskih kuća valjevske Kolubare (početak 19. veka) koja svedoči o visokoj kulturi stanovanja u ovom delu Srbije. Šestodelna kuća sa podrumom pod celom osnovom, složenog plana, pripada tipu zgrada sa velikom odžaklijom oko koje su grupisane sobe u kojoj su dva zidana ložišta, preko kojih su se tučanim pećima grejale sobe.

Ranije je po kazivanju vlasnika na zapadnom zidu odžaklije bio naslikan Marko Kraljević a na plafonu četiri glave Mrnjavčevića. Danas je to prekrečeno.

Konak Ilića u Nepričavi
Konak Ilića u Nepričavi

“Kuća je u funkciji i u prilično dobrom stanju iako se u neposrednoj blizini izvode miniranja u majdanu kamena koja svakako nepovoljno deluju na ovu zgradu koja zaslužuje da bude sačuvana kao poseban tip kuće jednog prošlog vremena”, navodi se u tekstu na veb sajtu TO Lajkovac.

Pored  ovih, na području Lajkovca pod zaštitom države je i konak Jovanovića iz prve polovine 19. veka za koji se smatra da je  izuzetan primer dobrog narodnog graditeljskog umeća. Kuća je gotovo u celosti sačuvala sve prvobitne odlike, kažu u TO Lajkovac.

Ističe se i Vajat Molerovića  (objekat pod zaštitom države), kao i kuća Obrada Popovića, kuća porodice Pavlović u Jabučju i Kuća Ranimira Bugarčića.

Ovaj medijski sadržaj deo je projekta “Lajkovac u srcu Kolubarske ravnice” koji je finansijski podržan od strane opštine Lajkovac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.

Kolubarski Info / Tursitička organizacija opštine Lajkovac / Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo / Foto: Info24 / Vikipedija

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *