Brana će biti najprofitabilnije valjevsko preduzeće

Brana nikako nije promašena investicija. Sve je bliži dan kada će se pokazati njena isplativost. Odavde će se vodom snabdevati sedam opština i nekoliko valjevskih sela. Brana je već pokazala da će uspešno čuvati Valjevo od bujičnih poplava. Ona se dugo gradi i puno košta.

Zoran Mitrović je v.d. direktora JP “Kolubara”, koje upravlja izgradnjom brane Rovni, oko četiri meseca. Na početku razgovora kaže da je svestan da je brana Rovni sada trošak za gradski budžet, ali da će jednog dana, koji više nije daleko, donositi veliku korist Valjevu. Izlaže jasan i logičan sled poslova koje treba obaviti uz ključnu pomoć lokalne samouprave.

Zoran Mitrović – brana Rovni

Gospodine Mitroviću, u kojoj je fazi sada brana Rovni?

Imamo branu sa 40, 50 miliona kubika vode, a nemamo cevovod. Cevovod je došao do Slovca i tu stao. A trebalo je da stigne do Uba, Lajkovca i Lazarevca. Od Slovca do tih opština nemamo ni projektnu dokumentaciju. Kada sam došao u preduzeće pitao sam zašto nemamo projektnu dokumentaciju. Eto nemamo, bio je odgovor. Ja bih išao da tražim novac za radove, ali bez projekta i građevinske dozvole niko neće da da novac.

Šta ste vi preduzeli?

Obišao sam predsednike opština Ub, Lajkovac i Lazarevac. Ovde su mi rekli da džaba idem, da su neki zaintersovani, neki nisu, da su neki teški, neki laki i slično. Verovali ili ne, dogovorili smo se da te opštine u svojim budžetima za 2018. godinu izdvoje novac za projektnu dokumentaciju od Slovca do njih. Jer to nisu velika sredstava. Sve zajedno 30 miliona dinara. I to je krajem godine i urađeno. Do kraja ove godine ćemo završiti s projektima i građevinskim dozvolama i onda konkurišemo za novac.

Gde ćete konkurisati za novac?

Prva adresa je Vlada Srbije, konkretno Kancelarija za javna ulaganja. Postoji i mogućnost evropskih fondova, ali se plašim da se to ne otegne u nedogled. Mi smo mogli da čekamo pre desetak godina, kada se brana gradila, pa vi polako naručujete projekte i čekate. Mi sada imamo punu branu vode, a nemamo cevovode i nismo isporučili ni jedan kubik. Zato ne možemo da čekamo. Imamo načelno obećanje da kada budemo imali projektnu dokumentaciju za te cevovode, da će Kancelarija za javna ulaganja isfinansirati radove. Projektovana vrednost radova je oko sedam miliona eura.

Gotovo je izvesno da ćemo od Kancelarije za javna ulaganja dobiti novac za izradu cevovoda Divci – Mionica u iznosu od 1,5 miliona eura. Time ćemo dobiti prvu opštinu koja će se priključiti na regionalni vodovod. Dobićemo i 5,5 miliona eura za cevovod Paklje-Pećina.

Da li su okolne opštine zainteresovane za vodu iz brane? Govorilo se ranije da su one samostalno rešile svoje vodosnabdevanje.

Niko od njih nije rešio taj problem. Svi oni čekaju vodu iz brane. Pokušavali su s bunarima, ali je voda na Ubu i Lazarevcu toliko lošeg klvaliteta da ne može da se prečisti. Ljig i Koceljeva će nam se, takođe, pridružiti. Gotova je studija izvodljiviosti o njihovom priključenju na regionalni cevovod.

JP “Kolubara” je oslonjeno na grad Valjevo. Kakvu saradnju imate sa gradskim rukovodstvom?

Imamo odličnu saradnju. Dogovaramo se o svemu. Grad je preko gradonačelnika izneo određene predloge i zahteve i mi smo to sproveli.

Od oktobra gradonačelnik je tražio da se nađe rešenje za vodosnabdevanje Klanice, dela Divaca, Valjevske Loznice i Veselinovca. Mi smo odmah krenuli sa izradom projektne dokumentacije. Za vodovod Divci-Veselinovac u toku je pribavljanje građevinske dozvole, a za Klanica- Valjevska Loznica u toku je tehnička provera projekta. Ti vodovodi će se direktno kačiti na regionalni vodovod na našem mernom bloku u Divcima.

Dogovor sa gradom je da se vodom snabdevaju i sela oko brane. S jedne strane selo Stubo, a sa druge Rovni. Za ove vodovode imamo projektnu dokumentaciju. Grad je za ova četiri vodovoda izdvojio 130 miliona dinara. Za mesec, dva raspisaćemo tender za izvođača radova. Očekujemo da radovi počnu na proleće ove godine.

Grad je izdvojio i 11,5 miliona dinara za izradu projektn dokumentacije za povezivanje s regionalnim vodovodom poddivčibarskih sela od rezervoara Gajine na obilaznom putu. To su sela Bujačić, Belić, Brangović, Žabari, Dračić, Zarube, Prijezdić, Ravnje, Kovačica, Bačevci, s namerom da se izađe na Divčibare.

Takođe, sedam miliona dinara namenjeno je za izradu projektne dokumentacije za postrojenje za prečišćavanje vode Pećina 2.

Kakvo ste stanje zatekli u preduzeću?

Zatekao sam loše stanje. Na računu je bilo sedam, hiljada dinara, obaveze su iznosile 16 miliona dinara. Radnicima nisu bile isplaćene dve i po plate. Sve smo to izmirili do kraja godine. “Hidrotehnika” nas je tužila za dug od 25 miliona dinara iz 2004. godine. JP “Kolubara” je izgubilo spor i dug je s kamatama narastao krajem 2017. na 83 miliona dinara. Zašto je neko dopustio da taj dug toliko naraste ne znam. “Hidrotehnika” će na proleće u privatizaciju, novi vlasnik bi, po sudskom izvršnom repšenju, verovatno tražio kompletnu naplatu duga. Odmah smo tražili dogovor sa “Hidrotehnikom”. Uz pomoć grada platili smo osnovni dug, a “Hidrotehnika”, koja je od JP “Kolubara” za izvedene radove naplatila 3,5 milijardi dinara, otpisala je kamate.

Hoće li se spuštati nivo vode u brani, zbog potapanja Gračanice?

Ne, o tome više nema govora.

Koliko zaposlenih ima JP “Kolubara”?

Ima 14 zaposlenih. Moramo u dogledno vreme primiti još devet ljudi za rad na samoj brani.

Ostale vesti možete pročitati ovde.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *